Marta 1997. godine Centar za razvoj neprofitnog sektora je štampao prvo izdanje vodica "Kako osnovati i registrovati nevladinu organizaciju". Prvih hiljadu primeraka brošure je razdeljeno zainteresovanim gradanima za osnivanje novih nevladinih organizacija vec u toku godine. Naredne 1998. godine, morali smo da brošuru fotokopiramo.
Zbog velikog broja zainteresovanih gradana za osnivanje novih nevladinih organizacija, kompletna brošura je stavljena na internet adresu Centra za razvoj neprofitnog sektora (www.crnps.org.yu). Mnoštvo pitanja, koja brošura nije obuhvatila, a ticu se kasnijeg rada i delovanja nevladinih organizacija, upucivano je na adresu Centra. Jedan deo odgovora je dat u ovom drugom izdanju vodica.
Iz tog razloga smo od februara 1999. godine, u Centru uveli Pravno savetovalište za NVO, koje vodi Živka Vasilevska, donedavni viši pravni savetnik u Saveznom ministarstvu pravde, a sada pravni savetnik za NVO u Centru.
U meduvremenu, su se dogodile i neke promene u samom zakonodavstvu koje reguliše osnivanje i rad nevladinih organizacija. Ove godine je u Crnoj Gori usvojen novi Zakon o nevladinim organizacijama (»Službeni list RCG«, br. 27/99).
Zbog svega toga, odlucili smo se da ponovo štampamo drugo prošireno i izmenjeno izdanje ovog vodica, unevši u njega brojne izmene i dopune, verujuci da ce vam biti od koristi i da ce vam pomoci u sricanju prvih koraka delovanja u neprofitnom, nevladinom sektoru.
Sve organizacije koje deluju u društvu možemo podeliti na državne organizacije (javni sektor) i nedržavne organizacije (privatni sektor). Nedržavne organizacije, koje pokrecu gradani na osnovu svoje privatne inicijative, su organizacije civilnog društva.
Ove nedržavne organizacije, opet možemo podeliti na profitne (komercijalne) i neprofitne (nekomercijalne). Profitne su one organizacije cije delovanje ima za cilj stvaranje profita i uvecavanje postojeceg kapitala (npr. preduzeca u privatnom vlasništvu). Za razliku od njih, neprofitne organizacije, su one koje ne stvaraju profit, ili ako ga stvaraju, ne ulažu ga u ponovno uvecanje kapitala vec u razlicite druge društveno korisne aktivnosti i svrhe (npr. u humanitarne i dobrotvorne aktivnosti). Neprofitne organizacije nemaju za cilj uvecanje kapitala, cak i onda kad ostvaruju neku zaradu. Tu zaradu oni koriste za ulaganje u dalje dobrovoljne aktivnosti svojih organizacija.
Neprofitne organizacije može osnovati, pored samih gradana i vlada, pa ih zato delimo na vladine (javne) i nevladine (privatne) neprofitne organizacije. Kada govorimo o organizacijama društva, onda se uvek govori o ovom drugom tipu neprofitnih organizacija - nevladinih. Nevladine neprofitne organizacije su autonomne i samostalne organizacije koje su osnovale grupe gradana sa razlicitim motivima, interesima, ciljevima i potrebama. To su sve one organizacije koje nisu vladine (državne), iako i država ima svoje organizacije koje se bave rešavanjem slicnih problema, ali uz pomoc državnog aparata (organizovanjem, kontrolom i finansiranjem njihovih aktivnosti). Nevladine organizacije deluju drugacije od vladinih. Suštinu njihovog delovanja cini povezivanje pojedinaca bez posredovanja ili kontrole države, radi ostvarivanja nekog zajednickog cilja ili afiniteta. One nastaju kao svojevrsna alternativa rešavanju mnogobrojnih problema na raznim poljima ljudskih delatnosti, koje ne uspevaju da reše ili ne rešavaju na zadovoljavajuci nacin postojece državne institucije i organizacije.
Nevladine neprofitne organizacije se mogu podeliti na organizacije koje služe svim clanovima društva i one koje služe samo clanovima odredenih društvenih grupa.
Organizacije koje služe svim clanovima društva (javne uslužne organizacije), su npr. fondacije, humanitarne i dobrotvorne organizacije, savetodavne organizacije, organizacije za pružanje socijalnih usluga i sl. Organizacije koje služe samo clanovima specificnih grupa su razna profesionalna i strucna udruženja, klubovi, interesne grupe i savezi.
Delovanje svih ovih organizacija može biti samostalno ili zajedno sa drugim organizacijama, kada se stvaraju mreže ovih organizacija. Oblici viših udruživanja u okviru kojih mogu delovati ove organizacije su: koordinacije, savezi i pokreti. Povezano i umreženo delovanje nevladinih neprofitnih organizacija, institucija i ustanova u nekom društvu cini neprofitni sektor.
Komparativna istraživanja neprofitnog sektora pokazuju da ce sledeca faza razvoja savremenih društava biti obeležena sve vecim brojem ukljucivanja ovih organizacija u razne oblasti društvenog života. Neprofitne organizacije imaju veliki znacaj u socijalnoj politici razvijenih zemalja, narocito zbog toga što savremena glomazna država ne može da zadovolji sve potrebe gradana, pa mnoge svoje programe prebacuje na neprofitni sektor gde se oni efikasnije ostvaruju. Na taj nacin neprofitni, nevladin sektor, postaje alternativa državnom sektoru, gdje se ljudi u kriznim situacijama oslanjaju na vlastite snage. Osim toga znacaj ovih spontanih udruživanja gradana oko rešavanja raznih privatnih i društvenih problema je i u tome, što se stvara mreža odnosa koji su nezavisni od države, koji cine civilno društvo i koji povecavaju participaciju gradana i njihovu odgovornost za sebe i društvo u kojem žive.
U SR Jugoslaviji, još uvek su u upotrebi stari termini za oznacavanje dobrovoljnih i neprofitnih organizacija: društvene organizacije, udruženja gradana. Pod tim terminima ih poznaje i domace zakonodavstvo. Medutim, iako pojma nevladine neprofitne organizacije nema u našem zakonodavstu, recnicima, leksikonima, ipak, oni sve više ulaze u upotrebu, i odomacuju se u svakodnevnoj komunikaciji. To je narocito prisutno kod pojma nevladine organizacije, koji se sve više koristi, iako je, još uvek, kod vecine gradana, prisutno njegovo neshvatanje i tumacenje kao anti-vladine organizacije, što je uglavnom uslovljeno semantickom slicnošcu ovih pojmova. I statisticari, koji vode evidenciju registrovanih organizacija, još uvek govore o društvenim organizacijama i udruženjima gradana.
Pored pojma nevladine organizacije u upotrebu ulaze i pojmovi: dobrovoljne, dobrotvorne, neprofitne, organizacije treceg sektora.
Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, u SR Jugoslaviji je, zakljucno sa 31. decembrom 1996. godine, bilo registrovano 22.965 društvenih organizacija i udruženja gradana.
Od tih preko dvadeset hiljada udruženja, najviše je sportskih, kulturno- umetnickih, pasionerskih (hobi) udruženja i organizacija. Otprilike negde oko petnaest hiljada. Ostatak organizacija od nekih par hiljada otpada na profesionalna udruženja kao što su udruženja inženjera, sociologa, umetnika, itd. i na socijalno - humanitarne organizacije (udruženja slepih, distroficara, paraplegicara itd). Sve ove pomenute organizacije nisu nove organizacije, vec one vuku svoje poreklo iz prijašnjeg sistema, i veoma se teško uklapaju u nove prilike, tj. da su odjednom postale samostalne.
Uz ove organizacije postoji još oko 1.200 novih organizacija, koje su nastale u proteklih devet godina. Mogu se podelili na: Mirovne organizacije i grupe, Autonomne ženske organizacije, SOS telefoni protiv raznih oblika nasilja, Ekološke organizacije, društva i pokreti, Organizacije za izgradnju i razvoj lokalne zajednice, Organizacije za zaštitu ambijentalnih celina , Organizacije za promociju, zaštitu i unapredenje ljudskih prava i sloboda, Organizacije za zaštitu i povracaj privatne imovine i vlasništva, Humanitarne organizacije, Socio-humanitarne organizacije, Organizacije novinara i medija, Obrazovne i naucno-istraživacke organizacije, Omladinske i studentske organizacije, Organizacije privrednika (biznis), Profesionalna i strukovna udruženja, Alternativne organizacije kulture, Organizacije izbeglica i raseljenih lica, Ostale razne gradanske inicijative, udruženja i grupe
Ustavom Savezne Republike Jugoslavije, u delu koji se odnosi na slobode, prava i dužnosti coveka i gradanina, garantuje se sloboda udruživanja i delovanja. Uživanje ovakve slobode, u skladu sa preuzetim obavezama iz medunarodnih ugovora, garantuje se, uz napomenu da za navedeno nije potrebno prethodno odobrenje, vec je dovoljna jednostavna prijava nadležnim organima)1. U našoj zemlji se primenjuje princip registracije kod nadležnog organa bez prethodnog odobrenja, mada, ipak, bez rešenja nadležnog organa o registraciji, udruženje, odnosno nevladina organizacija nema pravni osnov za aktivnost.
Što se tice ustava Republike Srbije)2 i Republike Crne Gore)3 , tu su rešenja ista.
Sva tri pomenuta najviša akta sadrže i odredbe o ogranicenju prava na slobodu udruživanja i delovanja, kojima se zabranjuje delovanje organizacije koje je usmereno na nasilno rušenje ustavnog poretka, narušavanje teritorijalne celokupnosti države, kršenje zajamcenih sloboda i prava coveka i gradanina ili izazivanje nacionalne, rasne, verske i druge netrpeljivosti i mržnje)4. Ustav Savezne Republike Jugoslavije zabranjuje osnivanje tajnih organizacija i paravojski)5. Ovakvu odredbu sadrži i Ustav Republike Crne Gore, ali ne i Ustav Republike Srbije.
Jedino se Ustavom Republike Crne Gore predvida mogucnost da država pomaže udruženja, kada za to postoji javni interes)6.
Pravo na udruživanje garantuje se i pripadnicima manjina. Ustavom Savezne Republike Jugoslavije garantuje se pravo pripadnicima nacionalnih manjina da, u skladu sa zakonom, osnivaju prosvetne i kulturne organizacije ili udruženja. Ovakve organizacije mogu da se finansiraju na nacelu dobrovoljnosti, a može da ih pomaže i sama država)7. Zanimljivo je da se Ustavom Savezne Republike Jugoslavije, takode, garantuje pravo pripadnicima nacionalnih manjina da ucestvuju u medunarodnim nevladinim organizacijama, uz ogranicenje da takva aktivnost ne sme da bude na štetu Jugoslavije ili neke od republika)8. Slicna prava garantuju se manjinama i u Ustavu Republike Crne Gore)9. Medutim, ovakva mogucnost opet se ne pominje u Ustavu Republike Srbije. Ovo su, do nedavno, bili i jedini primeri upotrebe naziva »medunarodne nevladine organizacije« u našim zakonskim tekstovima, s tim što se, ocigledno odnose samo na one organizacije koje deluju van zemlje. Nije jasno zašto se, na ustavnom nivou, pravo na saradnju sa medunarodnim nevladinim organizacijama garantuje pripadnicima manjina, a ne svim gradanima.
Buduci da u Jugoslaviji znacajan udeo u organizovanju i distribuciji humanitarne pomoci pripada trenutno verskim zajednicama, a da ih neki autori svrstavaju u nevladine organizacije, smatram da je bino napomenuti da Ustav Republike Srbije posebno ukljucuje slobodu verskih zajednica da osnivaje škole i dobrotvorne organizacije)10.
Pravni položaj nevladinih organizacija u Saveznoj Republici Jugoslaviji regulišu:
1) Na saveznom nivou - Zakon o udruživanju gradana u udruženja, društvene organizacije i politicke organizacije koji se osnivaju za teritoriju SFRJ (»Službeni list SFRJ«, br. 42/90);
2) Na republickom nivou:
Primena ovih zakona zavisi od teritorije na kojoj ce delovti nevladina organizacija. Ona koje se osniva za teritoriju cele Jugoslavije, odnosno želi da svoju aktivnost obavlja na tom prostoru trebalo bi da se registruje u skladu sa saveznim zakonom, a ona koja se osniva za aktivnosti u okviru republike u saglasnosti sa republickim zakonom.
Kako je spomenuti savezni zakon donet pre Ustava Savezne Republike Jugoslavije, on sa njim nije uskladen, i zbog toga bi više od polovine clanova trebalo da bude izmenjeno. Stoga je neophodno donošenje novog zakona, koji bi bio usaglašen sa važecim ustavnim rešenjima i prilagoden potrebama normalnog funkcionisanja treceg sektora, koji je u nesumnjivoj ekspanziji u celom svetu)11.
U Republici Srbiji postoji i Zakon o društvenim organizacijama i udruženjima gradana, te nevladine organizacije pravni osnov za osnivanje i aktivnost mogu da potraže u ovom zakonu. Ovaj zakon, kao što je vec napomenuto, donet je pre Ustava Republike Srbije, a prema tome, i pre Ustava Savezne Republike Jugoslavije. Iz tih razloga, on je neprikladan u odnosu na postojecu situaciju i trebalo bi ga, u najmanju ruku, izmeniti, a najbolje bi bilo da se donese novi zakon.
U Crnoj Gori je, sredinom 1999. godine, donet novi zakon, cija su rešenja u znatnoj meri uskladena sa savremnim tendencijama u zakonodavstvima evropskih zemalja u ovoj oblasti. Njime se, izmedu ostalog, napušta dosadašnja terminologija (udruženja gradana, društvene organizacije, zadužbine, fondacije, fondovi) i u domace zakonodavsto uvodi termin nevladine organizacije, a reguliše i delovanje stranih nevladinih organizacija na teritoriji Republike Crne Gore.
Osnivanje, upis u registar i brisanje iz registra društvenih organizacija i udruženja gradana regulisani su Zakonom o udruživanju gradana u udruženja, društvene organizacije i politicke organizacije koji se osnivaju za teritoriju SFRJ ("Službeni list SFRJ", br. 42/90) i Pravilnikom o nacinu vodenja registra udruženja, društvenih organizacija i politickih organizacija koje se osnivaju za teritoriju SFRJ ("Službeni list SFRJ", br. 45/90). Po saveznom zakonu upisuju se u registar, koji vodi Savezno ministarstvo pravde, organizacije koje se osnivaju radi delovanja na celoj teritoriji Savezne Republike Jugoslavije)12.
Zakon o udruživanju gradana u udruženja, društvene organizacije i politicke organizacije koji se osnivaju za teritoriju SFRJ (u daljem tekstu: Zakon), koji je donet pre Ustava SRJ, poznaje, kao organizacije koje bi se mogle podvesti pod pojam "nevladine organizacije", udruženja gradana i društvene organizacije. Medutim, Zakon ne daje kriterijume za razlikovanje udruženja gradana od društvenih organizacija, odnosno propisuje potpuno iste uslove i postupak osnivanja, upisa u registar i brisanja iz registra za oba ova oblika udruživanja gradana. Zbog toga se u praksi oblik udruživanja upisuje u registar u zavisnosti od opredeljenja same organizacije, izraženog kroz odluku o osnivanju, statut i ostalu dokumentaciju)13.
Organizacija se osniva na skupštini osnivaca, na kojoj se donose odluka o osnivanju i statut. Osnivaci mogu da budu gradani koji imaju biracko pravo, tj. punoletni državljani Savezne Republike Jugoslavije (najmanje 10 gradana). Sadržaj odluke o osnivanju i pitanja koja treba da budu regulisana statutom propisani su Zakonom i u pripremi za osnivanje organizacije treba se upoznati sa tim odredbama i pripremiti predloge ovih akata koji sva ta pitanja jasno i precizno regulišu. Takva priprema u znatnoj meri olakšava i skracuje postupak registracije, s obzirom da nadležni organ ne može izvršiti upis u registar bez celokupne uredne dokumentacije.
Pošto su, i pored dobre pripreme, moguci odredeni propusti ili greške, narocito u tekstu statuta, korisno je da se osnivaci dogovore i o nacinu postupanja po primedbama nadležnog organa (na primer, da li ce se ponovo sastati da utvrde potrebne izmene i dopune statutarnih normi ili ce ovlastiti odredeno lice da to uradi po sugestijama iz zahteva za dopunu prijave).
Prema clanu 10. stav 2. Zakona, odluka o osnivanju treba da sadrži imena osnivaca, naziv organizacije, sedište, ciljeve i zadatke i licno ime ovlašcenog lica koje ce vršiti poslove upisa u registar. Naravno, u odluci treba navesti da je ista doneta na skupštini osnivaca i datum održavanja te skupštine (u preambuli ili uz imena osnivaca).
U vezi sa propisanim elementima sadržaja odluke o osnivanju treba imati u vidu sledece:
Odluka o osnivanju treba da bude potpisana od strane lica koje je predsedavalo osnivackom skupštinom.
Pitanja koja se regulišu statutom propisana su u clanu 6. stav 2. Zakona, i to tako što je u 13 tacaka navedeno koja pitanja treba da budu uredena statutom, a organizacija može ovim aktom da reguliše i druga pitanja. U statutu treba na odgovarajuci nacin oznaciti ko je i kada isti doneo, i isti treba da bude potpisan.
Po Zakonu, statutom treba da budu regulisana sledeca pitanja:
Celokupna dokumentacija se podnosi nadležnom organu (Saveznom ministarstvu pravde) u roku od 30 dana od dana održavanja osnivacke skupštine, u po dva primerka (u originalu ili overenom prepisu, odnosno fotokopiji; podrazumeva se da ce organizacija za svoje potrebe takode zadržati potreban broj primeraka osnivackih akata).
Taksa - za upis u registar placa se taksa po tarifnim brojevima 1 i 57 Zakona o saveznim administrativnim taksama ("Službeni list SRJ", br. 81/94, 61/95, 63/96, 29/97, 12/98, 59/98 i 44/99), na žiro racun naveden na obrascima za upis (kao svrha doznake navodi se "taksa za upis u registar", a korisnik je savezni budžet).
Organizacija stice svojstvo pravnog lica upisom u registar, o cemu nadležno Savezno ministarstvo pravde donosi rešenje, i nema pravo da deluje pre tog upisa.
Zakonom su predvidene i obaveze za obaveštavanje organa koji vodi registar o odredenim cinjenicama i promenama, u roku od 30 dana od dana nastanka tih cinjenica, odnosno promena:
Lice koje je zastupalo i predstavljalo organizaciju je dužno da, u roku od 15 dana, obavesti organ koji vodi registar i o sledecem:
Druge obaveze registrovane organizacije odnose se, pre svega, na uredno cuvanje dokumentacije o registraciji i o radu iste, kao i na poštovanje ostalih propisa koji se odnose na pravna lica (ukljucujuci i propise o radnim odnosima, u slucaju da organizacija ima stalno zaposlene radnike).
Organizacije koje su se opredelile da deluju na podrucju odredene republike ili na užem podrucju u okviru republike osnivaju se i upisuju u registar u skladu sa Zakonom o društvenim organizacijama i udruženjima gradana ("Službeni glasnik SRS", br. 24/82, 17/84, 50/84, 45/85, 12/89 i 48/94), odnosno Zakonom o nevladinim organizacijama ("Službeni list RCG", br. 27/99), kao i odgovarajucim podzakonskim propisima donesenim na osnovu ovih zakona.
U pogledu osnovnih pitanja koji se ticu osnivanja, statusa, upisa u registar i brisanja iz registra, postoje izvesne razlike u odnosu na savezni zakon, od kojih su, po našoj oceni, znacajnije sledece:
Prema zakonu kojim je regulisano udruživanje gradana u Republici Srbiji, statut organizacije treba da sadrži odredbe o:
U pogledu odluke o osnivanju, zapisnika i podataka o osnivacima treba, pre podnošenja dokumentacije nadležnom republickom organu, od istog zatražiti potrebne obrasce i istovremeno pribaviti podatak o iznosu administrativne takse i nacinu placanja iste.
Prema clanu 34. st. 1. i 2. republickog zakona, organ unutrašnjih poslova je dužan da, u roku od 30 dana od dana podnošenja zahteva, donese rešenje o upisu u registar ili da upozori podnosioca na nedostatke u dostavljenoj dokumentaciji i da mu odredi rok u kom je dužan da istu uskladi sa zakonom. U slucaju da taj organ ne odgovori na zahtev u navedenom roku, podnosilac ima pravo da, u skladu sa clanom 208. stav 2. Zakona o opštem upravnom postupku)17, podnese žalbu kao da je njegov zahtev odbijen, a ako nije zadovoljan odlukom po žalbi, može pokrenuti upravni spor u skladu sa Zakonom o upravnim sporovima)18.
Prema zakonu kojim je regulisano udruživanje gradana u Republici Crnoj Gori, statut organizacije treba da sadrži odredbe o nazivu i sedištu organizacije, unutrašnjoj organizaciji, organima upravljanja i kotrole, ciljevima i delatnosti organizacije, nacinu finansiranja, prestanku rada i rasplaganju imovinom, kao i druge odredbe od znacaja za delovanje i rad organizacije)19. Organ nadležan za upis dužan je da izvrši upis u registar u roku od 10 dana od dana podnošenja prijave, a ako organizacija ne ispunjava propisane uslove, odbice upis rešenjem, protiv kojeg se može voditi upravni spor.
Prilikom pripreme statuta udruženja koje se osniva radi delovanja na podrucju Republike Crne Gore, treba imati u vidu i to da je novim republickim zakonom predvideno da su organi udruženja skupština i upravni odbor, a statutom se mogu predvideti i drugi organi; da ukoliko udruženje ima do 10 clanova, svi clanovi vrše funkciju skupštine, a ne obrazuje se upravni odbor; kao i da se udruženje može osnivati i na odredeno vreme, zbog cega se u osnivackom aktu mora navesti i trajanje organizacije.
Nakon dobijanja rešenja o registraciji organizacije, morate završiti još nekoliko poslova da bi vaša organizacija mogla efikasno funkcionisati. Rešenjem ste dobili nesmetanu mogucnost daljeg rada, ali nakon njega morate da još otvorite žiro-racun vaše organizacije i izradite pecat. Pecat je uslov da bi ste mogli otvoriti žiro-racun.
Pecat organizacije morate uraditi prema opisu koji ste napisali u statutu. Da bi ste izradili pecat potebno je da napišete Zahtev za izradu pecata, (videti prilog broj 7), u kojem trebaju biti sledeci elementi:
Uz ovaj zahtev morate fotokopirati i rešenje o registraciji i to sve zajedno odneti kod pecatoresca koji ce vam izraditi pecat.
Kod izrade pecata, važno je napomenuti, da se natpis imena organizacije mora u potpunosti poklapati na rešenju i na pecatu. Ako se imalo, ime organizacije drugacije napiše na pecatu nego je napisano u Rešenju o registraciji, pecat ce vam biti nevažeci i sa njime nece moci ništa uraditi.
Žiro - racun za vašu organizaciju otvarate kod Narodne banke Jugoslavije, Zavod za obracun i placanja i to kod filijale na cijoj se teritoriji nalazi sedište vaše organizacije. To znaci, da ako Udruženje gradana "Plavo nebo" (koje u ovoj brošuri služi samo kao ogledni primer, a ne kao stvarna organizacija), ima sedište na beogradskoj opštini Stari grad, onda se i žiro-racun otvara kod Zavoda za obracun i placanja Stari grad.
Ipak, pre otvaranja žiro-racuna kod Zavoda za obracun i placanja (bivša Služba društvenog knjigovodstva), u Zavodu za statistiku zatražite svoj statisticki broj. Tek nakon toga, odlazite u ZOP, gde cete dobiti sve potrebne informacije o dokumentaciji koja je potrebna za otvaranje žiro-racuna.
Ovde vam ne bi smo navodili koji su sve dokumenti potrebeni za otvaranje racuna, jer se oni stalno menjaju. Sve potrebne podatke dobicete kod ZOP-a. Ako ste dobili rešenje o registraciji organizacije, i izradili pecat, oko ovog dela posla nece biti nekih vecih problema.
Kad završite sve ove poslove, osnovali ste i registrovali vašu organizaciju.
Sada možete krenuti da slobodno radite.
Vodite racuna da morate uredno voditi potrebnu dokumentaciju i administraciju vaše organizacije (racunovodstvo, prepisku) i o svemu da imte pokrice u odlukama i pisanim dokumentima.
Udruženje građana "PLAVO NEBO"
Osnivačka skupština
Osnivački odbor Udruženja građana "Plavo nebo" u sastavu_________________(imena članova Osnivačkog odbora), svi iz ____________(mesto), sazvao je Osnivačku skupštinu "Plavog neba" na dan _____________(datum) u ______________(mesto), s početkom u _______časova. Skupština je održana u_____________ ____________(prostorije) ________(adresa)_______(mesto).
Skupština je usvojila sledeći dnevni red:
Pošto je ________________(ime) izložio ciljeve i zadatke udruženja, _____________(ime) je upoznao prisutne sa osnovnim elementima budućeg Statuta udruženja, koji je u kraćoj raspravi delimično izmenjen i dopunjen. Pošto su prisutni - Osnivačkoj skupštini prisustvovalo je ________(broj može biti i više od 10 lica) - prihvatili Statut, Skupština je donela odluku o osnivanju udruženja "Plavo nebo".
Skupština je potom izabrala predsednika, zamenika predsednika, generalnog sekretara i članove Upravnog odbora, i to: predsednik______(ime), zamenik predsednika____________(ime) i generalni sekretar ____________(ime).
Za privremeno sedište udruženja određene su prostorije u ulici ___________ u ________(mesto). Skupština je zaključena u ______ časova.
|
Zapisničar ____________________ (ime i potpis) U_____________ (mesto) Datum_______________ |
Predsedavajući ____________________ (ime i potpis) Overači zapisnika ____________________ (ime i potpis) ____________________ (ime i potpis) |
U skladu sa odredbom člana 10. stav 2. Zakona o udruživanju građana u udruženja, društvene organizacije i političke organizacije koje se osnivaju za teritoriju SFRJ, na Osnivačkoj Skupštini doneta je odluka o osnivanju Udruženja građana "Plavo nebo", sa sedištem u_________(mesto), ul.___________.
Udruženje je po svom karakteru nestranačko, nevladino i neprofitno.
Osnivači su:
Ciljevi i zadaci Udruženja građana "Plavo nebo" su naučno i stručno istraživanje ekoloških ljudskih prava, obrazovanje pravnika i drugih stručnjaka i razvijanje svesti o sadržini i zaštiti ekoloških i ljudskih prava uopšte.
Lice ovlašćeno za zastupanje i registraciju je ______________(ime)
| U___________________(mesto) Datum ______________ | Predsedavajući Osnivačke skupštine __________________ (ime i potpis) |
U skladu sa odredbama cl. 6. i 10. Zakona o udruživanju gradana u udruženja, društvene organizacije i politicke organizacije koji se osnivaju za teritoriju SFRJ (»Službeni list SFRJ«, br. 42/90), Osnivacka skupština Udruženja gradana »Plavo nebo«, na sednici održanoj \DATUM\ u \MESTO\ usvojila je
Udruženje gradana »Plavo nebo« (u daljem tekstu: Udruženje) osnovano je kao nestranacko, nevladino i neprofitno udruženje gradana ciji je cilj naucno i strucno istraživanje ekoloških ljudskih prava, obrazovanje pravnika i drugih strucnjaka i razvijanje svesti o sadržini i zaštiti ekoloških ljudskih prava.
Radi ostvarivanja svojih ciljeva Udruženje narocito:
Naziv Udruženja je: Udruženje gradana »Plavo nebo«.
Udruženje ima sedište u \MESTO\
Udruženje svoju delatnost ostvaruje na teritoriju SR Jugoslavije.
Clan Udruženja može biti svako lice koje prihvata ciljeve Udruženja i Statut, a na osnovu preporuke jednog od clanova.
Odluku o prijemu u clanstvo donosi Upravni odbor.
Clanstvo se stice potpisivanjem pristupnice.
Clan može istupiti iz clanstva davanjem pismene izjave o istupanju.
Clanstvo u Udruženju prestaje dužom neaktivnošcu clana.
Odluku o prestanku clanstva donosi Skupština, na predlog Upravnog odbora.
Clan ima pravo da:
Clan je dužan da:
Organi Udruženja su Skupština, Upravni odbor i Nadzorni odbor.
Skupštinu Udruženja cine svi njegovi clanovi.
Skupština se redovno sastaje jednom godišnje. Vanredna sednica Skupštine može se zakazati na obrazloženi predlog Upravnog odbora, kao i na pismenu inicijativu najmanje jedne trecine clanstva.
Skupština:
Skupština punopravno odlucuje ako je prisutna najmanje jedna polovina clanstva.
Skupština odlucuje vecinom glasova prisutnih clanova.
Za odluku o izmenama i dopunama Statuta neophodna je dvotrecinska vecina glasova prisutnih clanova.
Upravni odbor je izvršni organ Udruženja, koji se stara o sprovodenju ciljeva udruženja, koji su utvrdeni ovim Statutom.
Upravni odbor ima pet clanova, koje bira i opoziva Skupština.
Upravni odbor iz reda svojih clanova bira predsednika, zamenika i generalnog sekretara.
Predsednik Upravnog odbora predstavlja i zastupa udruženje u pravnom prometu i ima prava i dužnosti finansijskog nalogodavca.
Zamenik predsednika i generalni sekretar su ovlašceni da, u otsustvu predsednika upravnog odbora, zastupaju udruženje i potpisuju sva finansijska i novcana dokumenta u ime udruženja.
Mandat clanova Upravnog odbora je cetiri godine i mogu se ponovo birati na istu funkciju.
Upravni odbor:
Upravni odbor punovažno odlucuje ako je prisutno najmanje jedna polovina clanova, a odluke donosi vecinom glasova prisutnih clanova.
Nadzorni odbor kontroliše finansijsko poslovanje Udruženja i o uocenim nepravilnostima, bez odlaganja, obaveštava Upravni odbor.
Nadzorni odbor ima tri clana koje bira Skupština. Mandat clanova nadzornog odbora traje cetiri godine i mogu biti ponovo birani.
Nadzorni odbor podnosi izveštaj na svakoj sednici Skupštine.
Rad Udruženja je javan.
Upravni odbor se stara o redovnom obaveštavanju clanstva i javnosti o radu i aktivnostima Udruženja, neposredno ili putem internih publikacija, odnosno putem saopštenja za javnost.
Radi ostvarenja svojih ciljeva Udruženje uspostavlja kontakte i saraduje sa drugim strucnim, naucnim, obrazovnim i slicnim udruženjima i organizacijama u zemlji i inostranstvu.
Udruženje može pristupiti medunarodnim udruženjima za ekološka i ljudska prava, o cemu odluku donosi Skupština.
Pristupanje medunarodnim organizacijama registruje se kod nadležnog državnog organa u roku od 30 dana, u skladu sa zakonom.
Udruženje pribavlja sredstva od clanarine, donacija, konkurisanjem projekata kod državnih organa ili fondacija i iz drugih izvora, u skladu sa zakonom.
Udruženje prestaje sa radom odlukom Skupštine, kada prestanu uslovi za ostvarivanje ciljeva Udruženja, kao i u drugim slucajevima predvidenim zakonom.
U slucaju prestanka rada, imovina Udruženja prenece se na \NAVESTI KOME CE PRIPASTI IMOVINA U SLUCAJU PRESTANKA RADA\.
Udruženje ima pecat okruglog oblika na kojem piše: Udruženje gradana »Plavo nebo«.
Ovaj statut stupa na snagu danom usvajanja od strane Osnivacke skupštine Udruženja, a primenjivace se od dana upisa u registar kod nadležnog organa.
|
Predsedavajući Osnivačke skupštine ___________________ (ime i potpis) |
| Redni broj | Ime i prezime | Mesto boravka | Adresa | Jedinstveni matični broj građana | Potpis |
| 1. | - | - | - | - | - |
| 2. | - | - | - | - | - |
| 3. | - | - | - | - | - |
| 4. | - | - | - | - | - |
| 5. | - | - | - | - | - |
| 6. | - | - | - | - | - |
| 7. | - | - | - | - | - |
| 8. | - | - | - | - | - |
| 9. | - | - | - | - | - |
| 10. | - | - | - | - | - |
1. Naziv organizacije ________________________________________________________ ________________________________________________________
2. Sedište organizacije
(republika, autonomna pokrajina, mesto, ulica i broj)
________________________________________________________________________________________________________________
Datum održavanja osnivačke skupštine
________________________________________
Prilog: Odluka o davanju ovlašćenja za zastupanje
Broj: _________________
Datum: _______________
|
U ____________________ Datum _____________ |
_______________________ (potpis ovlašćenog lica) |
SAVEZNO MINISTARSTVO PRAVDE
PRIJAVA
osnivanja i delovanja organizacije
1. Naziv organizacije ________________________________________________________ ________________________________________________________
2. Naziv organizacionog oblika ________________________________________________________ ________________________________________________________
3. Sedište organizacije, odnosno organizacionog oblika (republika, autonomna pokrajina, mesto, ulica i broj) ________________________________________________________________________________________________________________
4. Ovlašćeni predstavnici (prezime, ime i svojstvo) ________________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________________
Broj: _________________
Datum: _______________
|
U ____________________ Datum _____________ |
_______________________ (potpis ovlašćenog lica) |
Udruženje građana "Plavo nebo" je registrovano rešenjem br.345, od 23. januara 1997. godine, kao udruženje građana, kod Saveznog ministarstva pravde.
Zbog obavljanja aktivnosti definisanih u ciljevima i zadacima Udruženja, molimo vas da nam izradite pečat organizacije.
Pečat treba da bude okruglog oblika i na njemu treba da piše: "Plavo nebo" Beograd - SR Jugoslavija (ćirilicom). Na drugom pečatu, na engleskom, treba da piše: "Blue Heaven" Belgrade - FR Yugoslavia (latinicom).
U prilogu vam dostavljamo fotokopiju rešenja o registraciji naše organizacije.
S poštovanjem,
|
U ____________________ Datum _____________ |
_______________________ (potpis ovlašćenog lica) |
Ustav Savezne Republike Jugoslavije, clan 41. stav 1.
Ustav Republike Srbije, clan 44. stav 1.
Ustav Republike Crne Gore, clan 40. stav 1.
Ustav Savezne Republike Jugoslavije, clan 42; Ustav Republike Srbije, clan 44. stav 2; Ustav Republike Crne Gore, clan 42.
Ustav Savezne Republike Jugoslavije, clan 42. stav 2; Ustav Republike Crne Gore,
clan 42. stav 2.Ustav Republike Crne Gore, clan 40. stav 2.
Ustav Savezne Republike Jugoslavije, clan 47.
Ustav Savezne Republike Jugoslavije, clan 48.
Ustav Republike Crne Gore, clan 74. stav 2.
Ustav Republike Srbije, clan 41. stav 3.
Pri Centru za razvoj neprofitnog sektora izraden je predlog nacrta Zakona o nevladinim organizacijama i fondacijama koji je uradila ekspertska grupa uz pomoc Medunarodnog centra za neprofitno pravo, a o kome je raspravljano i na Prvom Forumu jugoslovenskih nevladinih organizacija (Beograd, jun 1998. godine).
Zbog toga je, iako podrucje delovanja ne spada u ona pitanja koja se obavezno moraju regulisati statutom, korisno da statut sadrži i tu odredbu.
S obzirom da Ustav SRJ ne poznaje kategoriju "društvena organizacija", u predlogu novog zakona, koji je u proceduri, ova kategorija je takode izostavljena.
U nedoumuici da li postoji registrovana organizacija sa istim ili slicnim nazivom, ovaj podatak se može proveriti kod organa koji vodi registar, pre usvajanja odluke o osnivanju i statuta.
U slucaju promene naziva organizacije obavezno treba izvršiti izmene statuta, s obzirom da se naziv organizacije utvrduje statutom. Izmenom treba obuhvatiti i sve odredbe u kojima se pominje naziv organizacije.
Kako se vidi, radi se, u suštini, o istim pitanjima koje treba regulisati statutom, iako su poneka od njih razlicito formulisana, pa se primer statuta dat u prilogu broj 3 (sa odgovarajucim korekcijama - ukljucujuci i preambulu, u kojoj se, umesto saveznog, treba pozvati na republicki zakon) može koristiti i za pripremu statuta organizacije koja treba da se registruje kod nadležnog republickog organa.
"Službeni list SRJ", br. 33/97.
"Službeni list SRJ", br. 46/96.
Primer statuta dat u prilogu broj 3 može se, sa odgovarajucim korekcijama, koristiti i u pripremi za registraciju kod nadležnog organa u RCG.
Pecat može da sadrži i naziv udruženja na nekom drugom jeziku, s tim što isti mora u potpunosti da odgovara nazivu udruženja na srpskom jeziku. Ako udruženje ima amblem ili druge javne oznake, u novom stavu dati opis tih oznaka.
Stalna savetovališta za nevladine organizacije su osnovana sa ciljem da se prenošenjem informacija, znanja, iskustava i davanjem konkretnih saveta unapredi i razvije rad nevladinih organizacija, i to pre svega onih izvan Beograda.
Savetovališta su otvorena za sve nevladine organizacije u SR Jugoslaviji kojima je potrebna podrška i pomoc.
U bazi podataka Centra za razvoj neprofitnog sektora nalazi se preko 800 domacih NVO i 300 medija. Baza se svakodnevno ažurira i u noj se nalaze najnovije informacije o NVO u zemlji.
Pored podataka o domacim NVO, Centar raspolaže i sa informacijama o NVO u regionu. U našoj biblioteci nalaze se Direktorijumi NVO iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Bugarske, Rumunije, Ceške, Belorusije…
Informacije o domacim NVO mogu se naci i na websajtu Centra www.crnps.org.yu u rubrici Direktorijumi, a o medjunarodnim NVO i fondacijama u rubrici Linkovi.
Kontakt osoba: Svetlana Vukomanovic, CRNPS, Tel/fax: (011) 3341-321, 3341-621, E-mail: crnps@eunet.yu
Pomoc nevladinim organizacijama u radu sa medijima i pomoc medijima u pracenju rada NVO. Dnevne vesti o aktivnostima nevladinih organizacija na internetu na adresi www.crnps.org.yu
Kontakt osoba: Zoran M. Markovic, CRNPS, Tel/fax: (011) 3341-321, 3341-621, E-mail: prcrnps@sezampro.yu
Pružanje pravnih saveta vezanih za osnivanje, registrovanje i delovanje nevladinih organizacija. Uputstvo »Kako osnovati i registrovati nevladinu organizaciju« možete naci i na websajtu Centra, na adresi www.crnps.org.yu u rubrici Pravna regulativa.
Kontakt osoba: Živka Vasilevska, CRNPS, Tel/fax: (011) 3341-321, 3341-621, E-mail: crnps@eunet.yu
Pomoc pri ukljucivanju novih ljudi u rad i projekte nevladinih organizacija. Volonterska berza rada - baza podataka o volonterima i organizacijama koje žele da angažuju volontere.
Kontakt osobe: Ivona Simic, Jelena Pavlovic, CRNPS, Tel/fax: (011) 3341-321, 3341-621 E-mail: volonter@yubc.net
Pomoc pri izradi predloga projekata (definisanje ciljeva i aktivnosti, elementi predloga projekta, evaluacija, izveštavanje) kao i pri prikupljanju sredstava (fundraising).
Kontakt osobe: Nataša Vuckovic, Nemanja Krajcicnovic, Fond centar za demokratiju, Tel/fax: (011) 3229-925, 3236226, E-mail: fcd@eunet.yu
Francuska 38, Beograd
Telefon/fax: (011) 3341-321, 3341-621
E-mail: crnps@eunet.yu
www.crnps.org.yu